KakanjLive | Nedjelja, 24.09.2017. godine

Održan Okrugli sto o upravljanju otpadom u Kaknju

21.03.2017. - U organizaciji Općine Kakanj i Javnog preduzeća Vodokom d.o.o. Kakanj danas je u VIP sali Općine Kakanj održan Okrugli sto o temi „Stanje i perspektive upravljanja otpadom u Kaknju“.

Uvodna

Okruglom stolu su pored predstavnika Općine Kakanj i JP Vodokom prisustvovali i predstavnici ostalih Javnih preduzeća, kao i predstavnici kakanjske TE i TC Kakanj kao i predstavnici NVO

Nakon uvodne riječi i pozdrava općinskog načelnika Nermina Mandre direktor JP ''Vodokom''  d.o.o Kakanj, Sead Imamović je prezentovao trenutno stanje u oblasti upravljanja komunalnim otpadom na području općine Kakanj. Direktor kakanjskog Vodokoma je istakao da se trenutno u Kaknju otpad prikuplja od 8.408 domaćinstava, odnosno od ukupno 25.728 građana Kaknja iz 29 mjesnih zajednica. U prosjeku se godišnje u Kaknju deopunuje oko 24.000 metara kubnih otpada ili probližno oko 10 hiljada tona otpada, odnosno 1.28 kilograma po stanovniku svaki dan.

Na okruglom stolu bilo je riječi o stanju upravljanja otpadom u velikim privrednim subjektima na području općine Kakanj, a svoja iskustva prenijeli su predstavnici kakanjske Tvornice cementa, Almir Bajtarević, stručni saradnik za ISO standarde i zaštitu okoline TC Kakanj i Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja.

Direktor sektora za razvoj u firmi ''Enova'' Sarajevo, Mahir Hadžiabdić je potom održao izlaganje o mogućim rješenjima za unaprijeđenje stanja u oblasti upravljanja otpadom na području općine Kakanj. Ujedno gospodin Hadžiabdić je imao ulogu i moderatora ovog okruglog stola.

Mahir Hadžiabdić

Mahir Hadžiabdić: Kakanjska Cementara može koristiti goriva iz komunalnog otpada i Općina Kakanj i JP Vodokom trebaju razmišljati u tom pravcu

 ''Kakanjska Cementra koristi alternativna goriva i ima dobre prdispozicije da koristi goriva dobivena iz komunalnog otpada i ne vidim razlog zašto Općina Kakanj i javno komunalno preduzeće ne bi išli u tom pravcu da komunalni otpad selektiraju, da ga prerađuju i dovode na nivo korištenja za kakanjsku Cementaru koja joj je najbliža a preostali neiskoristivi dio otpada odlažu na regionalnu deponiju Mošćanica'', rekao je u izjavi za KakanjLive mr.sc. Mahir Hadžiabdić.

 Nermin Mandra

Općinski načelnik Nermin Mandra: Želimo jak i sposoban Vodokom, jer ako berlinska Alba može doći u Zenicu da radi, onda može i kakanjski Vodokom da se ''širi'' i na druge Općine

Općinski načelnik Nermin Mandra je u svom izlaganju istakao kako je za rješavanje ovog problema potrebna uključenost šire zajednice:

 ''Ovaj okrugli sto smo sazvali da odredimo pravce djelovanja i putokaze na koji način zatvoriti postojeću deponiju za koju smo izradili i glavni projekat. Kako u budućnosti zbrinjavati otpad i od najudaljenijih kuća u Kaknju, a isto tako i otpad iz naših fabrika. Radi se o jednom vrlo kompleksnom problemu za čije rješenje je potrebna uključenost šire zajednice kroz strategije koje jesu donešene, ali onda i jedna fleksibilnost koja mora na tom putu da postoji. Mi smo na tom putu napravili nešto ali je to daleko od onog očekivanog kako treba da bude. Zato smo se danas okupili da sami sebi zadamo zadaće i da se potjeramo u pravcu rješavanja tih problema. Mnoge su prepreke od naših loših navika, od loših navika građana, do nepostojanja adekvatnih tehnologija fabrika koje će zbrinjavati otpad. Ne treba dopustiti da onaj čovjek što je daleko od grada baca otpad u prirodu nego mu omogućiti da taj otpad doveze na mjesto gdje će se od njega iskoristiti sve ono što je moguće, a ono što nije moguće koristiti da vozimo na regionalnu deponiju. '' – rekao je općinski načelnik Nermin Mandra te dodao:

 ''Mi ne vozimo otpad na regionalnu deponiju Mošćanica iz više razloga. Regionalna deponija traži mimo svih tržišnih i privrednih principa između dvije kompanije JP ''Vodokom'' i JP ''Mošćanica'' da zaključi ugovor i definiše međusobne odnose i to je sasvim prirodno, a ako je potrebna garancija onda Mošćanica mora tražiti garanciju banke kakanjskog Vodokoma, a ne garanciju Općine Kakanj. Općina Kakanj nema pravo niti smije potpisati takvu vrstu garancije ako Vodokom ne izvrši uplatu da skida s budžeta Općine jer postoji način kako to naplatiti, da li će im zaplijeniti kamion, mašine, tužiti ih ili blokirati račun, postoji tu više načina. Vjerujte niko neće sa strane doći da riješi naše probleme u gradu, posebno ove higijenske. Želimo jak i  sposoban Vodokom koji će se sutra širiti i na druge Općine, jer ako je iz Berlina Alba mogla doći u Zenicu da radi, a da se zenički Komrad praktično ugasi mi to sebi ne smijemo dozvoliti. Moramo uozbiljiti stvari u našim preduzećima, moraju funkcionisati tržišno i mora se znati red u takvim firmama kao da su privatne i na tome ćemo raditi u narednom periodu kako bi uspjeli.''

Dakle kada sumiramo cilj okruglog stola bio je definirati putokaze kako zatvoriti i sanirati kakanjsku gradsku deponiju koja nema perspektivu, kako u proces adekvatnog zbrinjavanja otpada uključiti širu zajednicu i kako dodatno proširiti obim organiziranog otpada, te kako i gdje izgraditi Centar za upravljanje otpadom kako bi se iskoristio cjelokupan otpad koji se može reciklirati, što znači da bi se na regionalnoj deponiji odlagao samo otpad koji nije iskoristiv čime bi se umanjili inače visoki troškovi odvoza i odlaganja otpad. Direktor JP ''Vodokom'' d.o.o. Kakanj Sead Imamović je rekao kako kompanija kojom on upravlja upravo ide u tom smjeru:

 Sead Imamoć

Direktor JP Vodokom d.o.o. Kakanj Sead Imamović: Cilj je zatvoriti deponiju koju imamo

''Cilj je jasan, da imamo čist grad i da zatvorimo deponiju koju imamo. Potom slijedi odvoz neiskoristivog dijela otpada na regionalnun deponiju Mošćanica, a u međuvremenu treba da ojačamo u smislu povećanja mogućnosti za recikliranje iskoristivog otpada i upravo smo u toj fazi. Formirana je otkupna stanica, nabavljena određena oprema koja će omogućiti recikliranje, iskorištavanje i smanjivanje komunalnog otpada koji treba da se transportuje na regionalnu deponiju Mošćanica.''

 Na kraju trosatnog izlaganja i diskusije učesnici okruglog stola su donijeli i tri zaključka:

 -       Općina Kakanj je spremna da implementira Federalnu Strategiju upravljanja odpadom

-       Općina Kakanj ima spremnu projektnu dokumentaciju da krene u proces sanacije deponije i izgradnje sadržaja od kojih će moći da selekcionira otpad i proizvodi alternativna goriva

-       Općina Kakanj je spremna da uđe u proces javnog ili privatnog vlasništva u ovom segmentu, a sigurno je da će biti investitora koji će biti zainteresovani za ovu vrstu ulaganja kako bi ulaganjem ostvarili i svoja određena prava.

Edis Škulj/KakanjLive

 

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u