KakanjLive | Utorak, 21.11.2017. godine

DELTA PETROL širom BiH i regiona donosi Evropske standarde

24.07.2017. - U saradnji sa Udruženjem privrednika općine Kakanj (UPOK) internet portal Kakanjlive predstavlja članove Upravnog odbora UPOK-a. Istovremeno predstavlja i njihove firme, njihovu djelatnost, kao privredne subjekte koji su prošli različite puteve od osnivanja do razvoja, kako bi postali to što danas jesu – firme sa poslovnim ugledom i prepoznatljivim imidžom. Predstavljamo Bakira Spahića i Delta Petrol d.o.o. Kakanj.

bakir_spahictxBakir Spahić, čovjek koji je na naše prostore donio i razvio ekološke tehnologije Zapadne Evrope/Foto: Delta Petrol

Priču o Delta Petrolu, ispričao nam je njegov vlasnik i osnivač Bakir Spahić.Saznali smo čime se bavi, kako se razvijao i kuda ide dalji razvoj. Vjerujemo da su i mnogi od vas često i sami sebi postavljali pitanje šta je Delta Petrol i čime se bavi? Uglavnom nam je poznat po karakterističnim kamionima koji  nešto rada na benzinskim pumpama, u različitim odvodnim kanalima, ali nikada to nismo vidjeli kao jedinstven, profitabilan, ekološki značajn i ozbiljan posao. Uglavnom znali smo da se Bakir i Delta Petrol ko’ bave nekim poslom i dalje od te spoznaje nismo išli.

Znali smo i gdje god se  nalazi neki objekat sa znakom Delta Petrola da je to lijepo i privlačno uređen prostor sa cvijetnim i zelenim površinama. Ta domaćinska nota uređenog dvorišta, čini nam se, najvažniji je temelj na kojem se razvio današnji Delta Petrol.

Izgleda  neobično ali tako je.

Delta Petrol poznata je i priznata firma iz Kaknja koja u naš region donosi moderne i čiste tehnologije za preradu i reciklažu otpada, posebno onog iz nafte, naftnih derivata i guma.

Kada bi naš čovjek došao iz dijaspore, obično bi pričao kako je tamo negdje  u Njemačkoj, kod  „Švabe“  čista voda, čista zemlja, čist je zrak. „Ma nema tamo, - znaš te prljavštine kao kod nas. Ma ni slučajno se ne može desiti da vidiš mrlje od ulja i goriva“... Znate već ovu priču. E kod nas već dvadeset i više godina jedan čovjek porijeklom sa našeg Hrasna i jedna firma nastala pod njegovim patronatom radi sve to što volimo hvaliti kod nekog drugog, a kod nas i neprimjećivati da postoji. Čak i ako primjetimo prije smo spremni kuditi nego hvaliti. Delta Petrol je kakanjski brend, koji u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu primjenjuje sa našim ljudima, stručnjacima, svojim mašinama i novcem,  ono čemu se divimo vani. Delta Petrol pokazuje godinama da smo ako ne bolji, onda u istoj ravni sa naprednim  tehnologijama Zapada o zaštiti čovjeka i njegove okoline. Naše je samo da to prihvatimo i da se time ponosimo. I da poželimo još  bolji i veći razvoj ovog brenda iz Kaknja.

KL: Kako je nastala i šta je osnovna djelatnost firme Delta Petrol?

SPAHIĆ: Osnovna djelatnost firme Delta Petrol bila je sanacija benzinskih pumpi. Nakon Dejtona i podjele teritorije BiH na Federaciju i Republiku Srpsku sanirali smo pumpe u Hadžićima i Srednjem, a onda je krenulo redom. Prve dvije godine sa osam ljudi nismo imali vremena za odmore toliko je bilo posla. Kasnije je sve išlo svojim tokom. Uvijek smo nastojali da ostanemo u tom segmentu i nismo se širili na neke druge djelatnosti. Zadržavali smo se u poslovima vezanim za naftu. Sada se firma kreće u tri osnovna pravca, rekao bih to su tri segmenta firme.

KL: Šta je prvi?

SPAHIĆ: To  je servis, održavanje i izgradnja benzinskih pumpi. U tom sklopu je i laboratorija za kalibraciju mjerila protoka,  akreditovana od strane državnog instituta za mjeriteljstvo po ISO standardu 17025. Jedina takva u Bosni i Hercegovini. Pokrivamo čitavu teritoriju  BiH. Većina je u Federaciji. Održavamo pumpe u velikim sistemima: INA, Energopetrol, Mol, Petrol, Gasprom, Nestro, Hifa i privatne pumpe koje nisu u ovim sistemima. Na servisu imamo više od 500 pumpi. Ovaj dio oko izgradnje benzinskih pumpi imamo ugovorno regulisano sa Inom i Energopetrolom. Sve pumpe koje prave i adaptiraju mi gradimo u dijelu mašinskih instalacija, mjernih instrumenata i ostalom opremom. Građevinom se nismo nikada bavili i to rade druge firme. Radili smo i na području Crne Gore gdje smo napravili desetak pumpi za Petrol iz Slovenije. Na Kosovu smo napravili desetak pumpi. Imali smo nekih ponuda i za Sloveniju, međutim nismo to tržište željeli jer nam je predaleko, a i ovdje imamo više posla nego što možemo stići.

STRATEŠKI  PRAVCI  DELTA PETRROLA

KL: To je prvi, šta je drugi segment Delta Petrola?

SPAHIĆ: Još bih nešto rekao o prvom segmentu. Radimo za oružane snage BiH već 10 godina. Tu imamo višegodišnji ugovor. Radimo servis i održavanje njihovih pumpi. Sve što se novo događa to mi radimo. Tačno 20 godina radimo za SFOR, odnosno EUFOR. Od ulaska tih snaga u Butmir.Mi smo osposobili njihovu prvu pumpu.Kod njih smo radili i helikoptersku bazu za točenje goriva, a radimoservis i održavanje. Dakle, mašinske instalacije su još jedan segment koji je u sklopu prvog, ali mogu reći i da je sam za sebe. Radimo mašinske instalacije pri izgradjni benzinskih pumpi. Na INI u Podlugovima izvršavamo veliki posao koji traje 18 mjeseci i vrijedi oko 2,5 miliona Eura. To je ozbiljan posao dobijen na  međunarodnom tenderu. Bilo ga je teško dobiti. Imali smo reference i dobili posao. Dosta uspješno ga radimo, a završili smo oko dvije trećine.

bakir_delta_1Kamioni specijalne namjene i objekat u Čatićima/Foto: Delta Petrol

KL: Jesmo li sada završili sa prvim segmentom?

SPAHIĆ: Najvažnije jesmo. Drugi dio se odnosi na ekologiju.Mi kažemo da se bavimo eko poslovima koji se događaju korištenjem nafte i njenih derivata. Naše je da ekološki zaštitimo procese, ljude, sredinu, zajednicu i to u distribuciji, skladištenju, prodaji nafte i naftnih derivata.Tu smo najstručniji i najosposobljeniji u BiH. I u okružejnu. Imamo sedam specijalnih vozila za podzemno i nadzemno čišćenje. Imamo dva saug bagera, specijalna vozila koja mogu da rade poslove usisa mulja, taloga, kamenja, šljunka. Na  ovim prostorima jedini imamo takvu opremu. Imamo pumpe visokog pritiska, na tim vozilima, koje mogu da odgovore svim zahtjevima unutar tog posla. Uglavnom radimo za naftne kompanije, za Autoceste, za elektroprivredne kompanije. Radimo i u RS-u: Gacko i Ugljevik. Radimo dosta i za Natron Maglaj i A.C. Mital Zenica.

KL: Ekološka djelatnost na točkovima specijaliziranih vozila. Tako bi smo nazvali ovaj vaš terenski dio posla. Vaši objekti su i na području Kaknja, nisu samo na tačkovima?

SPAHIĆ: Taj ekološki dio Delta Petrola sa objektima u Kaknju, izgrađujemo i razvijamo na industrijskoj zoni Vrtlište. Riječ je o Centru za reciklažu i proizvodnju alternativnih goriva. To će biti jedini objekat takve vrste u BiH. Može raditi zbrinjavanje takozvanog opasnog otpada, kojeg mi ne zovemo tako. To je za nas poseban otpad. Riječ je o zauljenom otpadu, gumama i pet ambalaži. Nazivati ga opasnim je pretjerivanje. Mi ćemo od proizvođača izuzimati otpad koji nastaje u nafti, vršti skladištenje, reciklažu i konačno zbrinjavanje. Šta to znači?Sva ulja, zauljeni otpad prikupljamo, skladištimo i recikliramo tako da iz njega iskoristimo sve što je moguće kakao bi posato energent.

VODA IZ ULJA  STANIŠTE ZA RIBE I BILJKE

KL: Mislite alternativno gorivo?

SPAHIĆ: Da.To je alternativno gorivo. Ulja reciklirana u energent se  kod nas mogu koristiti u tvornicama cementa Lukavac i Kakanj.Iz ulja ćemo maksimalno izdvajati vodu jer nam je cilj da postignemo što je moguće veću kaloričnu moć ulja kao energenta. Ta voda koja se izdvoji iz ulja biće obrađivana posebnom opremom na principu vakuma i temperature. Nakon obrade neće sadržavati nikakve opasne materije. Iz te vode se izdvoje sve nečistoće i dobijemo pratkički destilovanu vodu. Ta voda će ići u jedan bazen u kojem će se moći vidjeti njen kvalitet. U tom bazenu će biti flora, fauna, ribe koje tamo obitavaju.Biće potpuno čista i stanište za biljni i životinjski svijet. Dakle može se ispuštati i u vodotoke. To postrojenje je veoma skupo. U konačnici taj dio Delta Petrola treba da košta 4-5 miliona maraka. Uključujući opremu i objekat. Biće to jedan zatvoreni lanac u zbrinjavanju otpada.Uspijevamo u tome zahvaljujući i povoljnim uvjetima koje smo dobili od Opštine Kakanj na prostoru Industrijske zone Vrtlište. Za taj posao nama je potrebna pomoć države, u smislu poštivanja zakona i propisa za tu oblast.

deltareklama1

KL: Pominjali ste gume i pet ambalažu?

SPAHIĆ: U sklopu drugog dijela tog Centra radio bi se tretman zbrinjavanja pet ambalaže. Ne klasične pet ambalaže. Nego isključivo ambalaže od zauljenog otpada. To je ambalaža od litarskih, dvolitarskih, petlitarskih boca i kanistera u kojima  se nalazilo ulje i ostali priozvodi na bazi ulja i nafte. Poslije mljevenja i pranja pet ambalaža bi se dala na korištenje proizvođačima. Tu ambalažu sada niko ne tretira, ista  ide u smeće i sada je samo zagađivač.

KL: Šta podrazumijeva zbrinjavanje guma?

SPAHIĆ:Kad kažem zbrinjavanje guma ne mislim na automobilske gume. Mislim isključivo na kamionske, damperske i gume od transportera. To je problem koji nije riješen u čitavom regionu. Automobilske gume nisu problem, one se mogu spaljivati i njihovo spaljivanje je dovedeno do nivoa čistih eko standarda. Kamionske, damperske i gume velikih transportera ne mogu se spaljivati. One bi se mljele takozvanim šrederima. To su velike mašine koje melju gumu na zadane granulacije. U takvom stanju se mogu tretirati, odnosno, spaljivati kao energent. To je proces koji je dosta skup i za njegovo uvođenje potrebno je državno subvencioniranje. U pitanju su jake mašine koje troše mnogo energije kako bi se gume dovele u iskoristivo stanje. Najgore je ovo stanje u kojem su sada ove gume. U Mitalu Zenica na godišnjem nivou takvih otpadnih guma se nagomila preko 500 tona. Dodajte rudnike i ostali energetski sektor. Niko ne pita gdje te gume završavaju? Šta se radi sa tim gabaritnim otpadom? To izgleda nikog ne interesuje? To se negdje odlaže. Na kojim deponijama? U većini slučajeva nema pravilnog tretmana. Vlada FBiH i Ministarstvo za okoliš se trebaju ovdje uključiti i taj dio mora imati subvencije, jer ne može se ovako raditi.

KL: Da li  ovakvo zbrinjavanje otpada znači da će to Delta Petrol u BiH raditi prema direktivama Evropske unije?

SPAHIĆ: U segmentu zbrinjavajna opasnog, odnosno, posebnog otpada otišli smo najdalje u BiH. Tim poslom se bavimo ozbiljno. Imamo najbolju opremu, a sa ovim centrom ćemo napraviti veliki  posao za Bosnu i Hercegovinu na putu u EU. Možda je malo neskromno kad kažem, ali ovo je jedan dio, odnosno jedno malo pitanje ulaska BiH u EU, jer država moraimati takva postrojenja, takav oblik prerade otpada i njegovog zbrinjavanja. Ovo je vrlo ozbiljan projekat. Nažalost osim podrške načelnika Opštine Kakanj Nermina Mandre mi nemamo apsolutno nikakvu vrstu druge podrške, ni materijalne, ni moralne. U ovom dijelu su inspektori najveća podrška.

KL: Kada je planirano da Centar za reciklažu bude potpuno u funkciji?

SPAHIĆ:Prva faza će biti sigurno negdje u toku ove godine. To je tretiranje ulja. Druga faza nekada u sljedećoj godinu ili godinu i po dana, a faza oko pet ambalaže za jedno četiri godine, a možda i prije. Sve zavisi od subvencije i ostalih stvari o kojima smo pričali, jer jedan šreder košta oko milion Eura. Riječ je o skupoj opremi i to je trenutno problem.

bakirspahicKada je riječ o servisu, održavanju, ekologiji mi smo prvi pa onda  niz praznih mjesta, a poslije toga tek dolaze ostali/Foto:Delta Petrol

KL:Kako dolazite do takvih ideja? Šta pratite? Gdje putujete, s kim razgovarate i imate sva saznanja i ideje da u ovom pravcu razvijate svoj biznis?

SPAHIĆ: Jednostavno od početka radimo sa firmama iz Njemačke, Italije, Švicarske, Austrije... Pratimo u ovom dijelu posao i opremu u naftnoj indusutriji. Posjećujemo sajmove, učestvujemo na seminarima. Na svakom od sajmova i susreta rodi se neka od novih ideja. Dođe se do novih spoznaja, tako da jednostavno nije to bilo tako od prve ili druge godine. Nisam imao tako jasnu viziju. Želim biti realan. Jednostavno sve se nadograđivalo jedno na drugo. Ovo je vrlo skupo da čovjek kaže ja ću to napraviti ili kupiti opremu. Išli smo lagano, 21 godina je iza nas. U dvadesetdrugoj smo godini postojanja firme Delta Petrol. Imamo izgrađeno ime, imidž u cijeloj BiH i regionu. Prepoznatljivi smo.  Mi smo prvi, pa je prazan prostor, a ostali se mogu redati dalje od toga u pogledu servisa, održavanja, ekologije. Tu smo sami vrh. Pratimo sve što se događa na Zapadu, nove trendove, saznanja... Imamo dobre ljude, dobra vozila i svaki posao nam je pristupačan. Ulaganje u savjetovanja, seminare, sajmove i ljude to su ulaganja u znanje. Isplati se investirati u znanje. Ovdje imam sjajnu ekipu ljudi, radnika, inženjera koji su već deset pa i petnaest godina u tom poslu. Oni se trude da budu maksimalno dobrii zaista su dobri. Imamo tim ljudi i majstora koji su vrhunski u svom poslu.

KL: Pa imate li Vi kakav problem?

SPAHIĆ: Generalni problem privrednika je  sektor javnih nabavki koji će potopiti dosta firmi, ako se nešto ne promjeni. Poenta ove priče je naredna. Uzet ćemo primjer Termoelektrane Kakanj koja bira najjeftinijeg i tako dobiju lošu uslugu od firmi koje ne mogu obaviti posao kako treba. To nije slučaj kod Tvornice cementa Kakanj koja bira kvalitet i koja odlično poznaje šta ko može uraditi. U Mitalu imam konkretnih slučajeva gdje se lomimo za cijene. Firme nemaju posla, rade ispod cijene.Mi nećemo. Ja neću,  jer znam da je obaranje cijena prvi korak ka propadanju firme. Svaki od poslodavaca mora znati zadnji limit ispod kojeg ne može i ne smije da ide. Kad kažem ne smije ispod te granice, to znači da će propasti. Ja sam to odredio i rekao da ispod neke granice neću. Mi smo dovoljno kvalitetni i dovoljno jaki i prepoznatljivi da sebi možemo naći posla i mimo našeg bližeg okruženja. Udio javnog sektora u našim prihodima je 10-15%. Ne treba to zanemariti. Međutim javna preuzeća dolaze do velikog problema. Raspišu i po dva puta tender na koji im se niko ne javi samo zbog budžeta koji je ispod tržišnih vrijednosti. Ugledne i stručno osposobljene firme, koje rade kvalitetno neće se javljati na javne pozive gdje je odlučujući kriterij najniža cijena.

KL:Kako ste razvijali Delta petrol, kreditima ili bez kredita?

SPAHIĆ: U današnje vrijeme posebno, ali i prije sam se bojao kredita. Razvijati se kroz kredite je veliki rizik. Sada dobijete posao i narednu godinu,  kroz 12 mjeseci ga izgubite.I šta onda? Kako dalje? Tako smo se i mi odlučili kada smo pokrenuli firmu da idemo segment po segment, da ne dižemo kredite. Svake godine smo iz vlastitih sredstava kupovali dio opreme i širili se. Moja logika je da se konstantno mora ulagati u opremu i ljude. Ukoliko to ne radite onda ćete teško opstati. Ne pravimo neke mega objekte koji će kasnije služiti kao spomenici, ali nastojimo da vodimo računa o ugledu, imidžu firme. Posao koji radimo mora biti izveden kvalitetno. Oprema i kamioni moraju biti čisti iako radimo ''prljav'' posao. Svi radnici su uniformisani. Imaju zimsku i ljetnu garderobu i po nekoliko kompleta kako bi uvijek na poslu bili čisti i uredni.

bakir_delta_3Radnik Delta Petrola tokom intervencije/Foto: Delta Petrol

KL:Kada već imate objekat na industriskoj zoni reci te nam koje su mane i prednosti industrijske zone u Kaknju?

SPAHIĆ: Sve što je na Vrtlištu napravljeno, urađeno je da bi neko radio. Gore će raditi, a već u nekoliko firmi rade ljudi, inženjeri, majstori, pomoćni radnici... Bez ljudi ništa ne može i to je pozitivno što se tiče industrijske zone. Ta zona je po meni apsolutno pozitivna stvar. Kad kažem pozitivna mislim na pogodnosti koje daje Opština. Pored toga imate dovedene sve infrastrukturne priključke. To zaista nema nigdje. Kad ovo negdje pričam ljudi mi ne vjeruju. Gore sve što se napravilo, a mislim da se napravilo dosta oživjet će industrijsku zonu. I daj Bože još onavkih prostora i uslova i da se ide dalje sa takvim idejama. Općinski načelnik Nermin Mandra je izgradio jedan pozitivan trend  i ambijent da se u Kaknju može raditi i razvijati.

KL: Nemate neki poseban razlog da hvalite Općinskog načenika, ali ipak to radite. Zašto prednosti koje ste naveli ne vide neki drugi ljudi?

SPAHIĆ: Istina. Nemam razloga za to. Puno je ljudske pakosti i zlobe. U principu nisam čovjek koji kuka i ne volim one ljude koji stalno kukaju i stalno kritikuju. Nikada im ništa nevalja. Probleme treba kazati, otvoreno govoriti šta ne valja ali i šta valja.Ne treba biti nerealan. Treba se boriti protiv problema i negativnih stvari koje se događaju. Meni je drago  kad odem na stranu, a jako mnogo putujem, pa drugi kažu, - znate lako je vama, vi imate dobrog Načelnika. Onda ja kažem mi smo sebi Načelnika izabrali i nismo pustili da nam neko bira. To ja gledam kao jednu kuću. Kada je dobar domaćin tu moraju biti dobri rezultati.

NIKADA NISAM POŽELIO OTIĆI SA HRASNA

KL: U kakvom okruženju volite razgovarati sa poslovnim partnerima i prijateljima poduzetnicima?

SPAHIĆ:Idealno mjesto je Hrasno. Tamo imam jedan ljetnikovac sa pogledom u pravcu Haljinića i Sutjeske.Vidi se čitava dolina. Tu mi dolaze gosti, posebno oni van BiH. Tu volim porazgovarati i ručati sa njima. Bolje nego u nekom restoranu. Gostima volim govorioti da je Hrasno bilo rimsko naselje. Tamo greblja, i nišani pričaju istoriju.Tamo  se vijekovima živilo, obitovalo i to je velika ljepota. Nikada nisam želio otići sa Hrasna. Uvijek sam bio za to da se ostane na selu i da se bavi nekom sporednom aktivnošću.

KL: Delta Petrol je član UPOK-a. Kako bi ocijenili rad Udruženja u protekle dvije godine?

SPAHIĆ: Udruženje je konačno dobilo svoju svrhu uz pomoć općinskog načelnika i općinskih vlasti. Neću da kažem da ne može bolje. Udruženje može poslužiti mnogim poslodavcima pružajući im neophodne informacije. koje sami poslodavci traže. Dajem pozitivnu ocjenu udruženju i dobro je što ga imamo u Kaknju.

KL: Kako i koliko uspjevate u lokalnom smislu biti društveno odgovorni?

SPAHIĆ: Godišnje imamo 12 do 15 stipendista, djece raznih profila. To su djeca kojima 100 KM znači mnogo i nisu djeca kojima roditelji rade na Termoelektrani ili u nekoj drugoj velikoj firmi. To je naša pomoć toj djeci kroz školovanje. Imamo svake godine tri ili četiri pripravnika. Pomažemo KUD Dikan i Kuglaški klub Rudar. Nastojimo pomoći  individualni sport. To su individualci kojima je teško. Moraju negdje putovati, platiti kotizaciju, smještaj ... Nastojimo pomoći izgradnju i adaptaciju vjerskih i obrazovnih objekata. U 2016. godini smo imali oko 100.000 KM donacija.

KL: Da li bi kakanjski privrednici bili spremni realizovati neki zajednički projekat?

SPAHIĆ:Ako je u pitanju neka kolektivna pomoć mislim da nije problem. Ako je u pitanju pokretanje neke zajedničke firme, mislim da to nije moguće, jer fali nama država za zajedničke firme. Mora se znati vlasnik, titular koji će odgovarati za uspjeh, ali isto tako i neuspjeh.

KL: Inostrane  delegacije u Kaknju i imamo li koristi takvih susreta?

SPAHIĆ: Svaka saznanja mogu biti korisna, ali nemam neko pretjerano pozitivno mišljenje. Većina tih stranaca dođu u Kakanj da nama nešto prodaju, to je njihov osnovni motiv i cilj. Rijetko ko dođe tu da ulaže. Neću reći da posjete nisu korisne, treba ih saslušati, ali uvijek sa dozom opreza, ne treba pasti u sevdah na njihove priče.

KL: Šta je po vama najveći rizik u svijetu poduzetništva i imate li savjet ili poruku za mlade poduzetnike?

SPAHIĆ: Neki ljudi mogu vladati sobom, neki sa manjom a neki sa velikom grupom. Čovjek mora procjeniti dokle je sposoban da vlada i da gradi tim. Izgradnja timova olakšava posao, jer jedan čovjek ne može sve da prati. Najveći rizik je  uzimanje kredita, kupovanje luksuznih auta i posao stane, a onda sve krene silaznom putanjom. Firma i ime se grade godinama, nema posla i uspjeha preko noći. Savjet je da se ne žuri, da se marljivo radi, a rezultat će doći.

KL: Zašto naziv firme Delta Petrol?

SPAHIĆ: Kada sam sve pokrenuo postojale su benzinske pumpe Delte i Game. To su bile jedne od najboljih pumpi koje su ikad priozvedene. I mene je to asociralo po tim pumpama i Petrol kao gorivo, tako da je od toga nastao naziv Delta Petrol. Bez Gama.

bakir_delta_2Maketa objekata Delta Petrola/Foto: Delta Petrol

Delta Petrol d.o.o.

Delta Petrol je specijalizovana firma za izvođenje radova na ispitivanju i kalibraciji mjerila protoka (volumena) naftnih derivata u naftnoj industriji. Trenutno broji 65 radnika. Vlasnik i direktor firme je Bakir Spahić.  Izvodi radove na izgradnji, sanaciji, remontu, servisiranju i održavanju procesnih i energetskih postrojenja na prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

Firmaje osnovana početkom marta 1996. godine. Od novembra 2003. godine ovlaštena je od strane Insitituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH za kalibraciju mjerila protoka (volumena) u naftnoj i procesnoj industriji.

Delta Petrol ima modernu, fleksibilnu i dinamičnu organizacionu strukturu, sposobnu da učesnicima u naftnom tržištu i procesnoj industriji na jednom mjestu ponudi robe i usluge. 

Delta Petrol izvodi mašinsko-tehnološke instalacije za tečna i plinska goriva pri izgradnji i rekonstrukciji benzinskih stanica i terminala.Posebna karakteristika je izgrađeni identitet profesionalne servisne kuće, certificirane od renomiranog proizvođača Tokheim, pod nazivom Tokheim Qualified service.

U sklopu firme se nalazi i savremena stanica za prikupljanje, zbrinjavanje i tretman rabljenih ulja, masti, uljnih filtera, zauljenog i opasnog otpada. Za obavljanje navedene djelatnosti Delta Petrol posjeduje potrebne certifikate: Vodnu i Vodoprivrednu dozvolu, ISO 14001, Dozvolu za aktivnosti upravljanja otpadom i njegovo odlaganje te Okolišnu dozvolu za aktivnosti upravljanja opasnim otpadom.
Delta Petrol obavlja periodične preglede električnih i gromobranskih instalacija i provjere zaštite od statičkog elektriciteta. 

Uz objekat firme se nalazi i benzinska stanica, opremljena za prodaju svih tečnih goriva, kao i za maloprodaju.  Firma je zastupnik velikog broja svjetskih brendova u izgradnji, opremanju i održavanju benzinskih stanica i terminala. Posluje na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije te je postala nezaobilazan partner u tehničkoj podršci klijentima u regiji. Kvalitetan i edukovan kadar, kompletnost i kvalitet usluge i roba, okolinska i politika kvaliteta vremenom su utvrdili trasu i smjer kojim se Delta Petrol razvija iz dana u dan.

bakirnakrajuteksta

Bakir Spahić/Foto: Delta Petrol

Rođen 15.11.1956. godine na Hrasnu, Kakanj. Oženjen. Supruga: Mubera, troje djece i troje unučadi. Djeca: Amila i Aida, Ahmed – student Mašinskog fakulteta. Kćerka Amila i supruga rade u firmi za koju Spahić kaže da je porodična budući da u njoj radi i zet koji vodi servis već14 godina. Sin je takođe aktivan u firmi i zanima se za posao oca Bakira. Prije osnivanja firme gospodin Spahić je radio u Termoelektrani Kakanj. Imao je nepunih 40 godina i kako nam kaže mislio je da je vrijeme da nešto više pruži sebi i svojoj porodici. Svi su i tada željeli u Termoelektranu, a on je izlazio iz nje. Bio je to ogroman rizik. Kao osobe koje su ga navele na ovaj posao a i pomogle navodi Amira Imamovića  i Envera Šabanovića koji mu je u to vrijeme naglašavao  da se upušta u velike stvari. Bakir Spahić voli prirodu i druženje, lovac je 25 godina, ali kako kaže nikada ništa nije ulovio, jer mu je priroda prvenstveno druženje, način relaksacije od svakodnevnih obaveza. 

A.Zekić i E.Škulj/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u