KakanjLive | Ponedjeljak, 20.11.2017. godine

Svečanost povodom restauracije rudničke lokomotive

24.05.2017. - U dvorištu osnovne škole Hamdija Kreševljaković danas je održan kulturno-zabavni program u povodu završenih konzervatorsko-restauracijskih radova na lokomotivi koja se nalazi u dvorištu ove škole

Javna ustanova Kulturno-sportski centar Kakanj proteklih dana izvršila je konzervatorsko-restauracijske radove na lokomotivi koja se nalazi u dvorištu osnovne škole “Hamdija Kreševljaković”. Glavni cilj projekta bio je da se u okviru aktivnosti očuvanja i promovisanja kulturno-historijskog naslijeđa Kakanj predstavi i u svojstvenom rudarsko-geološkom kontekstu kao prepoznatljivoj karici njegovog razvoja.

Na lokomotivi su izvršeni konzervatorsko-restauracijski radovi, te radovi na preventivnoj konzervaciji zbog stvaranja ambijentalnih uvjeta koji će u konačnici  doprinijeti što manjem i sporijem propadanju eksponata, ali i povećanju estetskog dojma o istom. Napravljena je i natpisna ploča koja prati i označava tehnički spomenik – lokomotivu 62-015 koja se nalazi na mjestu sa kojeg je 1998.godine u svom posljednjem prolasku rudničkom “prugom života”  otpuhtala kroz gradsku jezgru u zavičajnu historiju Kaknja.

DSC08789

Direktor JU KSC Aldin Šljivo: Dobiti povjerenje od Rudnika da upravljamo i čuvamo vrijedne eksponate je velika satisfakcija za naš rad

U povodu konzeratorsko-restauracijskih radova na lokomotivi danas je u dvorištu osnovne škole ''Hamdija Kreševljaković'' upriličen kulturno-zabavni program, koji je uvodnim govorom otvorio direktor JU KSC Kakanj, Aldin Šljivo:

-Današnji program je usko vezan za Rudnik mrkolj uglja Kakanj. Dobiti povjerenje od strane rudnika da upravljamo i čuvamo vrijedne ekosponate koji su bili u Muzeju, sada i ovu lokomotivu koja ima svoje posebne priče za Kakanj je velika satisfakcija za naš rad kada kažemo da ćemo se baviti čuvanjem i očuvanjem svih bogatstava koje ovaj grad nosi. Uradili smo čišćenje i farbanje lokomotive ali i kruga lokomotive, kao i info tablu lokomotive koja nam daje više osnovnih i tehničkih informacija o samoj lokomotivi. Kompletna ova priča traje nekih desetak mjeseci kada smo došli na ideju da ovu lokomotivu izmjestimo iz mjesta gdje je bila skrivena  od javnosti. Osnovni cilj je bio da je vratimo na šine gdje je nekada prolazila i da je vratimo da bude dostupna građanima kako bi svjedočila o vremenu kada je nekada ''šetala'' ulicama grad prevozeći ugalj.

Nakon uvodnog govora direktora JU KSC dodijeljene su zahvalnice direktoru RMU Kakanj Kasimu Alajbegoviću iz razloga što je ZD RMU KAKANJ povjerio na čuvanje ovu lokomotivu JU KSC Kakanj – Muzeju Kaknja i zahvalnicu direktorici OŠ ''Hamdija Kreševljaković'' Nedžmini Buza koja je ustupila prostor u dvorištu škole za ovu lokomotivu.

DSC08795

Glasnogovornik RMU Kakanj Adib Zekić govorio o historijatu lokomotive

Prisutnima se obratio i glasnogovornik Rudnika mrkog uglja Kakanj, gospodin Adib Zekić koji je govorio o historijatu lokomotive i industrijske željeznice Kaknja:

-Lokomotiva serijskoog broja 62 - ... je manevarska lokomotiva.Zato su je nazivali Manevarka.Pošto je proizvedena u Sjedinjenim Američkim Državama, zvali su je i Amerikanka. Imala je nadimak i Tenderka. Zvali smo je i Parnjača. Govorim o imenima koja  nisu karakteristična  samo za Kakanj, već uopšte na prostorima Jugoslavanske državne željeznice. Mi smo u Kaknju žargonski sve lokomotive koje su pištale, dimile, tutnjale kroz grad, zajedno sa vagonima, nazivali Ćirom. Ustvari Ćirom su se nazivali putnički  vozovi koji su saobraćali uskotračnim prugama sa parnim lokomotivama, pa je otuda taj naziv, prenesen i među  nas u Kaknju. Kada bi  lokomotiva sa vagonima uglja ili bez njih prolazila kroz grad, govorilo se: „Ide Ćiro, skloni veš sa balkona“. Domaćice bi izlazile na blakone i prozore pa uklanjale haljine sa štrikova, razastrte da se suše. Lokomotiva je bila pogodna za transport uglja od Separacije do Željezničke stanice, a kasnije od Stare do Nove Separacije (od 1954.g.). Ko zna koliko je vagona i tona uglja prevezla? Kada smo pravili dokumentarni film o Rudniku Kakanj (2002.g.), na stogodišnjicu  neprekidnog rada, ekipa tog filma je pokušala izračunati koliko bi bila dugačka željeznička kompozicja sa preve enim ugljem, a iskopanim u tih stotinu godina. Prestali smo računati, a pola u šali-pola u zbilji, konstatovali  smo da bi ta kompozicija sasvim sigurno opasla ekvator, najdužu Zemljinu paralelu, koja je dijeli na dvije polutke, dugačku preko 40 hiljada kilometara. Vjerujem da svi Kakanjci koji desetljećima pamte Ćiru,  misle da je ta kompozicja  još i duža. Ovo je lokomotiva koju su nazivali i Amerikanka. Proizvedena je 1944. godine, a na osnovu nekih logičkih poveznica, do kojih sam došao, najpoznatijom svjetskom tražilicom (Google), najvjerovarnije u Pensilvaniji. Iste godine je stavljena na raspolaganje Armiji Sjedinjenih Američkih Država, a trag o tome imamo u rudničkom dokumentu koji govori o tehničkim karakteristikama lokomotive.Kao pomoć u obnovi ratom porušene zemlje, poslije Drugog svjetskog rata, dodjeljena je Jugoslovenskim državnim željeznicama. Tada je i dobila nadimak Tenderka, a tender na njoj je ustvari spremište za vodu i ugalj. Izgradnjom normalnog kolosjeka, Šamac-Sarajevo i izgradnjom kraka normalnog kolosijeka kroz Kakanj, Rudniku je na raspolaganje najvjerovatnije data poslije 1948. godine. Prije nije mogla, jer nismo imali normalni kolosijek.

U kulturno-zabavnom programu prisutne su zabavljali mališani gradskog obdaništa ''Mladost'' Kakanj, dok je pjesmu o ćiri svim prisutnima poklonio poznati kakanjski pjesnik Rasim Mujić – Cibona, a gospodin Fuad Breščić je pročitao nekoliko anegdota iz svoje knjige ''101 anegdota o životu rudara'' čime je i završen ovaj program.

E.ŠKULJ/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u